Bertran Žakier, generalni direktor ArcelorMital za jugoistočnu Evropu – U RS pregovaramo o poreskom dugu, a u FBiH o ekološkim prioritetima
Bertran Žakier (Bertrand Jacquier) na čelu je “jedinice” globalne svjetske korporacije ArcelorMittal (AM) u ovom dijelu Evrope. Protekle sedmice nakratko je boravio u Zenici, gdje je odvojio vrijeme za ekskluzivni razgovor za “Dnevni avaz”.
Poštujemo sve bh. propise
Možete li opisati stanje metalske industrije i posebno vaših kompanija u regiji sa akcentom na krizu u proizvodnji tokom 2015. i 2016.?
Žakier: Većina ljudi zna kako je kineski čelik izvršio uticaj na svjetsko tržište čelika. Velike proizvedene količine, u poređenju sa padom kineske ekonomije, dovele su do prekomjernog izvoza, udvostručenja u zemlje EU za dvije godine, dostigavši sedam miliona tona u 2015., a cijene su pale za oko 40 posto. Izvoz iz Kine u zemlje cijelog svijeta je lani čak premašio 112 miliona tona. Na nas to utječe kako direktno, tako i indirektno. Očekujemo da će 2016. biti još jedna godina puna izazova. Direktna posljedica je da grupacija ArcelorMittal zabilježili u 2015. niži profit nego godinu prije. Poduzeli smo niz koraka kako bismo umanjili uvaj udar, fokusirajući se na ekonomičnije operacije i proizvodnju, a radimo i sa EU institucijama na pitanju nametanja većih trgovinskih obrambenih mjera, kao što su uvozne dažbine na kineski čelik, kako bismo osigurali dugoročnu budućnost industrije čelika u Evropi. Još nismo ni blizu zadovoljavajućeg rezultata, jer postojeći obrambeni instrumenti traže previše vremena za njihovu implementaciju. Industrija se ne može oporaviti sama od sebe, i to se odnosi na sve zemlje u EU ili van nje, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Kakve su Vaše ocjena rada bh. dijela vaše divizije?
Žakier: Ovo je redovna posjeta. U Zenici imamo vrlo profesionalne i iskusne uposlenike, na čelu sa jakim menadžment timom. Ogromno postignuće ovdje bilo je ponovno pokretanje proizvodnje na bazi željezne rude 2008. godine, poslije mnogo godina u kojima fabrika nije radila ili je koristila samo staro željezo. Naš tim je prešao dug put, uz podršku stručnjaka iz ArcelorMittal Grupe. U poslijednje vrijeme susrećemo se sa više poteškoća, ali naš je tim dobro reagirao i poduzima brojne inicijative kako bi se smanjili troškovi, što je sada od vitalne važnosti za kompaniju. Ponosan sam na angažman AMZ tima, problemi i zahtjevi lokalne zajednice se slušaju i razumiju i kompanija čini sve što može da potpomogne razvoj ovog društva. Dokaz za to je više od 250 projekata podrške svim segmentima života lokalne zajednice, u posljednjih 11 godina. Čak i ovih dana, održali smo obećanje i dvjema zeničkim osnovnim školama obnovili gimnastičke sale.
Veoma česta tema razgovora i polemika u Zenici i BiH je ekološki aspekt rada, a ekološka udruženja vašoj kompaniji zamjeraju da nema isti tretman u ovoj oblasti u kompanijama u EU i ovdje.
Žakier: Dnevno primam izvještaje iz BH medija, tako da znam i razumijem koliko je ova tema važna za lokalnu zajednicu. AM poštuje sve lokalne propise gdje god da radi, i to se odnosi na BiH. Tamo gdje su naši interni zahtjevi strožiji, mi primjenjujemo njih. Slijedimo vrlo visoke standarde od kontrole kvaliteta procesa i proizvoda, do zdravlja i zaštite, prava radnika i, naravno, zaštite okoliša. U AMZ smo uložili više od 115 miliona KM samo u okolišne projekte u posljednjih pet godina, usprkos činjenici da nismo ostvarivali nikakav profit. Postoji ogroman jaz kad su u pitanju tehnologija i ulaganje u ovoj fabrici, u poređenju sa mnogim drugim fabrikama u Evropi. To je posljedica zastoja rada fabrike od 1992., u trajanju od 17 godina. Takvo stanje nije moguće prevazići za jedno kratko vrijeme. Opredijeljeni smo da to ostvarimo, ali svi moraju shvatiti da ne možemo dovesti kompaniju u stanje bankrota da bismo implementirali samo okolišne projekte. Naš poziv je da proizvodimo čelik, stvaramo vrijednost za naše kupce i zajednicu putem naših proizvoda i radnih mjesta koje osiguravamo. Posvećeni smo tome da nastavimo ubrzano smanjivati naš utjecaj na okoliš u skladu sa financijskim mogućnostima kompanije. AMZ je već kreditno zadužen kod AM Grupe, usprkos činjenici da Grupa bilježi značajan neto gubitak u 2015. godini. Bilo bi pogrešno vjerovati da Grupa može ubrizgati još novca u ovakvom stanju poslovanja. U sedam godina od ponovnog pokretanja integralne proizvodnje, AMZ je već uradila i investirala puno više u oblasti smanjenja emisija i smanjenja zagađenja nego mnoge druge zapadne fabrike. Moramo nastaviti raditi zajedno sa lokalnom zajednicom kako bismo napravili listu prioriteta narednih projekata. Usprkos ogromnim poteškoćama, ove godine završavamo projekat bezprašinskog zasipanja uglja, koji je kritičan projekat u smislu smanjenje emisija iz pogona.
Jeste li upoznati s različitim tumačenjima oko plaćanja poreza zbog kojih vlasti u dijelu BiH terete vaš rudnik u Prijedoru za veliki iznos neplaćenih obaveza i šta namjeravate uraditi po tom pitanju?
Žakier: Poreska uprava Republike Srpske je koristila pogrešne zaključke konsultantskog izvještaja, zasnovane na teoretskoj procjeni, a koji kažu da cijena nije bila dovoljno visoka u određenom vremenksom periodu. Mi se apsolutno ne slažemo sa ovakvim gledištem. Mi nastavljamo surađivati sa Vladom Republike Srpske kako bi se ovo pitanje riješilo što je moguće prije. Ne možemo poslovati u Prijedoru ako radimo pod prijetnjom značajnog poreskog potraživanja koje Kompanija ne može da podnese. Lično sam uključen u razgovore sa Vladom Republike Srpske i vjerujem da smo od oktobra prošle godine postigli određeni napredak. Ukoliko to ne uspijemo, jednostavno ćemo biti primorani da zaustavimo proizvodnju u rudniku, a željezara će se vratiti na proizvodnju baziranu na korištenju starog željeza. Obje kompanije trpjele bi značajne gubitke radnih mjesta.
Imamo namjeru ostati u BiH
Kakva je budućnost bh. pogona, obzirom da se često spominje gašenje pri svakoj krizi tržišta?
Žakier: AM je opredjeljen da nastavi razvoj svog poslovanja u BiH. Jedanaest godina poslujemo u Prijedoru i Zenici. Do danas smo investirali više od 400 miliona KM u proizvodnju željezne rude i čelika u zemlji. Suočavamo se sa velikim izazovima koje moramo prevazići, ali vjerujemo da ih je moguće riješiti konstruktivnim dijalogom i saradnjom.
Da li mislite da će otpuštanja radnika biti potrebna?
Žakier: Menadžerski tim radi sve što je moguće kako bi se izbjeglo otpuštanje i nadamo se da će ove mjere biti dovoljne kako bi poslovanje bilo održivo. Međutim, ne postoje garancije, sva radna mjesta ovise od održivosti poslovanja. Produktivnost u tome predstavlja važan faktor, a tu zaostajemo za konkurencijom.
U martu 2016. razgovarao Adnan DŽONLIĆ, objavljeno u Dnevnom avazu
Iz biografije Bertnara Žakiera
Na čelo dijela grupacije sa odgovornošću za proizvodnju od 4, 5 miliona tona čelika, odnosno više od 2, 5 milijardi eura, došao je nakon niza odgovornih poslova u grupaciji, od “biznis kontrolora”, do vođenja Mittalovih pogona u SAD i Evropi. Karijeru je započeo 2001. godine u financijskom timu grupacije Usinor u Parizu. Ubrzo prešao u operativni sektor, prvo u kompaniji ArcelorMittal Florange (Floranž) (Florange, 2004.), a kasnije u Sjedinjenim Američkim Državama (2009.). Od 2011. godine je na ovoj poziciji.